Pravilnik o radu udruge
Kršćanska
humanitarna udruga za pomoć djeci, socijalno ugroženim obiteljima i svima koji
su u potrebi „Putevi milosti“
Bračka
140 a, Osijek
OIB
11136937434
PRAVILNIK
O RADU UDRUGE
Temeljem članka 26. i 27. Zakona o radu (“Narodne novine” br.
93/14, 127/17) i Statuta Kršćanske humanitarne udruge za pomoć djeci, socijalno
ugroženim obiteljima i svima koji su u potrebi „Putevi milosti“ (u daljnjem
tekstu: Udruga), predsjedništvo udruge donijelo je dana 10. svibnja 2019.
godine, Pravilnik o radu Udruge
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Pravilnikom uređuje se zasnivanje radnog odnosa, radno vrijeme,
odmori i dopusti, prava i obveze iz radnog odnosa, prestanak ugovora o radu, plaće,
organizacija, sistematizacija radnih mjesta, i ostala primanja iz radnog
odnosa, i druga pitanja u svezi s radom.
Članak 2.
Odredbe ovog Pravilnika odnose se na sve radnike koji su s Udrugom
sklopili ugovor o radu na neodređeno ili određeno radno vrijeme, s punim,
skraćenim ili nepunim radnim vremenom.
II. ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA
1. Uvjeti za zasnivanje radnog odnosa
Članak 3.
Svatko može slobodno, ravnopravno i uz jedanke uvjete, na način i uz
uvjete propisane zakonom i ovim Pravilnikom zasnovati radni odnos u Udruzi.
2. Odluka o zasnivanju radnog odnosa
Članak 4.
Odluku o objavi oglasa za zasnivanje radnog odnosa donosi predsjedništvo
udruge.
Predsjedništvo udruge
može odlučiti da se oglas za zasnivanje radnog odnosa objavi u javnom glasilu.
U oglasu za zasnivanje radnog odnosa navodi se i rok za podnošenje prijava koji
ne
može biti kraći od tri dana.
Članak 5.
Odluku o izboru kandidata
donosi Predsjedništvo udruge, u roku do 30 dana od dana isteka roka za
podnošenje prijave.
Svaki prijavljeni
kandidat na oglas za zasnivanje radnog odnosa mora se obavijestiti o
rezultatima postupka u roku od 8 dana od dana donošenja odluke o izboru
kandidata.
3. Sklapanje ugovora o radu
Članak 6.
Radni odnos zasniva se
sklapanjem ugovora o radu. Ugovor o radu sklapa se u
pisanom obliku.
Članak 7.
Radnik je dužan stupiti
na rad na dan utvrđen ugovorom o radu. Prije stupanja na
rad radniku se mora omogućiti uvid u akte Udruge kojima se uređuju prava i
obveze iz radnog odnosa. Ako radnik bez opravdanog razloga ne stupi na
rad na dan utvrđen ugovorom o radu ugovor se smatra raskinutim po samom zakonu.
4. Probni rad
Članak 8.
Prilikom sklapanja
ugovora o radu može se ugovoriti probni rad. Probni rad traje
mjesec dana za sva radna mjesta. Probni rad ne može
se ugovoriti s pripravnikom.
Ugovorna dužina probnog
rada može se, ukoliko se smatra potrebnim, produžiti na onoliko vremena koliko
je radnik bio opravdano nenazočan na radu.
Članak 9.
Otkazni rok iznosi petnaest dana.
5. Ugovor o radu na određeno
vrijeme
Članak 10.
Ugovor o radu može se sklopiti
na određeno vrijeme a osobito u slijedećim slučajevima:
- sezonski posao
- zamjena privremeno nenazočnog radnika
- privremeni poslovi za obavljanje kojih Udruga
ima iznimnu potrebu
- prema projektima koji imaju ograničeno
vremensko razdoblje provedbe, te u
drugim slučajevima utvrđenim zakonom.
Ugovor o radu sklopljen
na određeno vrijeme prestaje istekom roka utvrđenim ugovorom.
- Pripravnici i
volonteri
Članak 11.
Osoba koja se prvi put
zapošljava za samostalan rad u zanimanju za koje se školovala zapošljava se kao
pripravnik.
S pripravnikom se sklapa
ugovor o radu na određeno vrijeme.
Članak 12.
Pripravnički staž traje
kako slijedi:
1. za poslove radnog mjesta do V stupnja – 6 mjeseci
2. za poslove radnog mjesta VI stupnja – 9 mjeseci
3. za poslove radnog mjesta VII stupnja – 12 mjeseci
Tijekom pripravničkog
staža pripravnik se osposobljava i stječe praksu.
Članak 13.
Ako je stručni ispit ili radno iskustvo utvrđeno zakonom ili drugim
propisom uvjet za obavljanje poslova određenog zanimanja, Udruga može osobu
koja je završila školovanje za takvo zanimanje primiti na stručno
osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa (volonterski rad).
7. Zaštita privatnosti radnika
Članak 14.
Radnici su obvezni Udruzi dostaviti sve osobne podatke utvrđene propisima
o evidenciji u području rada, a radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog
odnosa i podatke za obračun poreza na dohodak i određivanje osobnih odbitaka,
podatke o školovanju i određenim specijalističkim znanjima, zdravstvenom stanju
i stupnju invalidnosti, podatke vezane uz zaštitu majčinstva i drugo.
Radnik je dužan izmjenu osobnih podataka iz prethodnog stavka pravovremeno
dostaviti Udruzi, u protivnom snosi štetne posljedice tog propusta.
Osobni podaci radnika smiju se prikupljati, obrađivati, koristiti i
dostavljati trećim osobama ukoliko je to potrebno radi ostvarivanja prava i
obveza iz radnog odnosa, odnosno u svezi s radnim odnosom.
U svrhu ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa Udruga će
prikupljati, obrađivati, koristiti ili dostavljati trećim osobama osobne
podatke radnika samo radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa, odnosno
u svezi s radnim odnosom.
8. Postupak i mjere zaštite dostojanstva
radnika
Članak 15.
Poslodavac je dužan zaštiti dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja
posla, tako da im osigura uvjete rada u kojima neće biti izloženi uznemiravanju
ili spolnom uznemiravanju što uključuje i poduzimanje preventivnih mjera.
Članak 16.
Osobe ovlaštene primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva
radnika su Predsjednik Udruge i Tajnica Udruge.
Kada osoba iz stavka 1. ovoga članka primi pritužbu vezanu za zaštitu
dostojanstva radnika dužna je u roku od osam dana od dostave pritužbe ispitati
pritužbu i poduzeti sve potrebne mjere radi sprečavanja nastavka uznemiravanja
ili spolnoga uznemiravanja ako utvrdi da ono postoji.
U postupku ispitivanja pritužbe ispitat će radnika koji je pritužbu
podnio, osobu za koju se tvrdi da je uznemiravala ili spolno uznemiravala
radnika, utvrditi način i okolnosti uznemiravanja te izvesti i druge dokaze u
svrhu utvrđenja relevantnih činjenica te o svemu tome sastaviti zapisnik koji
potpisuju osoba iz stavka 1. ovog članka i radnik koji je podnio pritužbu.
Članak 17.
Ako se utvrdi da je radnik koji je podnio pritužbu uznemiravan ili spolno
uznemiravan, osoba iz čl. 16. ovoga pravilnika, poduzet će mjere kojima se
sprečava nastavak uznemiravanja odnosno spolnog uznemiravanja. U tu svrhu osobi
koja uznemirava ili spolno uznemirava radnika predložiti će se sklapanje aneksa
ugovora o radu za druge poslove, tj. dati joj otkaz s ponudom izmijenjenog
ugovora.
Ako se radi o težem
obliku uznemiravanja ili spolnoga uznemiravanja radnika, poslodavac će takvoj
osobi – radniku dati izvanredni otkaz ugovora o radu.
Članak 18.
Ukoliko se pritužba radnika odnosi na osobu – radnika drugoga poslodavca,
osoba iz čl. 16. ovoga pravilnika će bez odgode obavijestiti njegova poslodavca
i zabraniti daljnji doticaj te osobe s uznemiravanim ili spolno uznemiravanim
radnikom.
Ako se radi o blažem obliku uznemiravanja radnika i ako postoje izgledi
da se uznemiravanje više neće ponoviti, osobi koja uznemirava može se dati
strogo upozorenje i opomena.
Članak 19.
Svi podaci utvrđeni u postupku zaštite dostojanstva radnika su tajni i za
njihovu tajnost je odgovorna osoba iz čl. 16. Pravilnika koja je rješavala
pritužbu vezanu uz zaštitu dostojanstva radnika, kao i druge osobe koje su
sudjelovale u postupku rješavanja pritužbe, o čemu moraju biti upozorene i to
konstatirano na zapisnik.
- RADNO VRIJEME
1. Puno radno vrijeme
Članak 20.
Puno radno vrijeme iznosi 40 sata tjedno.
2. Nepuno radno vrijeme
Članak 21.
Ugovor o radu s nepunim radnim vremenom sklopiti će se s radnikom kada
priroda i opseg posla, odnosno organizacija rada ne zahtjeva rad u punom radnom
vremenu.
Ugovor o radu s nepunim radnim vremenom može se sklopiti i za rad na
poslovima na kojima rade radnici s pravom na kraće radno vrijeme.
Ugovor o radu s nepunim radnim vremenom može se sklopiti i zbog prirode
projekta koji Udruga provodi, a u kojem je naznačeno da se zapošljavaju radnici
s nepunim radnim vremenom.
Članak 22.
Radnici s nepunim radnim vremenom ostvaruju ista prava kao i radnici s
punim radnim vremenom glede odmora između dva radna dana, tjednog odmora,
najkraćeg trajanja godišnjeg odmora i plaćenog dopusta.
Plaća radnika s nepunim
radnim vremenom utvrđuje se razmjerno vremenu koje radnik
radi.
- Skraćeno radno vrijeme
Članak 23.
Radnici na poslovima sa skraćenim radnim vremenom ostvaruju ista prava
kao da rade puno radno vrijeme.
4. Prekovremeni rad
Članak 24.
U slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega poslova i u drugim
sličnim slučajevima prijeke potrebe, radnik na zahtjev Udruge mora raditi duže
od punog, odnosno nepunog radnog vremena (prekovremeni rad).
Prekovremeni rad ne može
iznositi više od 8 (osam) sati tjedno.
Prekovremeni rad pojedinog radnika ne smije trajati duže od 180
(stoosamdeset) sati godišnje.
Ako prekovremeni rad radnika traje duže od 4 (četiri) tjedna neprekidno
ili više od 12 (dvanaest) tjedana tijekom kalendarske godine, odnosno ako
prekovremeni rad svih radnika prelazi 10 % ukupnog radnog vremena u određenom
mjesecu, Udruga je o prekovremenom radu dužno obavijestiti Inspektora rada u
roku od 8 (osam) dana od dana nastupa neke od navedene okolnosti.
Članak 25.
Odluku o prekovremenom radu donosi Predsjedništvo Udruge, u pisanom
obliku uz naznaku imena i prezimena radnika, poslova i radnih zadataka koje
radnik obavlja temeljem sklopljenog ugovora o radu, te opisa predviđenog mjesta
rada.
U hitnim slučajevima prekovremeni rad se može odrediti i usmeno s tim da
pismena odluka radniku mora biti dostavljena u roku od 24 sata.
Članak 26.
Prekovremeni rad ne može
se odrediti:
- radniku koji radi skraćeno rano vrijeme zbog
štetnih utjecaja - maloljetnom radniku
- roditelju koji radi skraćeno radno vrijeme
zbog teže hendikepiranog djeteta - radniku koji zbog invalidnosti radi skraćeno
radno vrijeme
Trudnica, roditelj s djetetom do 3 godine starosti, te samohrani roditelj
s djetetom do 6 godina starosti i radnik koji radi u nepunom radnom vremenu,
mogu raditi prekovremeno samo ako dostave pisanu izjavu o dobrovoljnom
pristanku na takav rad, osim u slučaju više sile.
Članak 27
Ako narav posla zahtjeva, radno vrijeme u Društvu preraspodjeljuje se na
način da u jednom razdoblju tijekom godine traje duže, a u drugom razdoblju
kraće od punog ili nepunog radnog vremena.
Preraspodijeljeno radno
vrijeme ne smatra se prekovremenim radom. Preraspoređeno radno vrijeme tijekom
razdoblja koje traje duže od punog ili nepunog radnog vremena, uključujući i prekovremeni rad, ne smije biti duže od 48
sati tjedno. Preraspoređeno radno vrijeme u razdoblju u kojem traje duže od
punog ili nepunog radnog vremena može trajati najduže 4 mjeseca.
Članak 28.
Trudnica, roditelj s djetetom do 3 godine starosti i samohrani roditelj s
djetetom do 6 godina starosti te radnik koji radi u nepunom radnom vremenu,
može raditi u preraspodijeljenom punom ili nepunom radnom vremenu ako dostavi
pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.
8. Raspored radnog vremena
Članak 29.
Tjedno radno vrijeme raspoređeno je u pet radnih dana, a na poslovima
koji zbog svoje naravi zahtijevaju drugačiji raspored radnog vremena, radni
tjedan raspoređen je u šest radnih dana.
Odluku o rasporedu radnog vremena donosi Predsjedništvo udruge u pisanom
obliku.
O svim odlukama o radnom vremenu, osim o hitnom prekovremenom radu
radnici se moraju obavijestiti najmanje tjedan dana unaprijed.
IV ODMORI I DOPUSTI
1. Stanka
Članak 30.
Radnik koji radi najmanje šest sati dnevno ima svakoga radnog dana pravo
na odmor-stanku od 30 minuta.
Vrijeme stanke ubraja se u radno vrijeme i ne može se odrediti u prva tri
sata nakon početka radnog vremena niti u zadnja dva sata prije završetka radnog
vremena.
Iznimno, na poslovima na kojima je narav posla takva da ne omogućuje
prekid rada radi korištenja stanke, radnicima koji rade na tim poslovima može
se pravo na stanku osigurati višekratnim korištenjem odmora u kraćem trajanju
ili skraćenjem dnevnog radnog vremena.
2. Dnevni odmor
Članak 31.
Tijekom svakog vremenskog razdoblja od 24 sata, radnik ima pravo na
dnevni odmor od najmanje 12 sati neprekidno.
3. Tjedni odmor
Članak 32.
Radnik ima pravo za svaki tjedan na tjedni odmor u neprekidnom trajanju
od najmanje 24 sata, kojem se pribraja dnevni odmor od 12 sati, ako posebnim
propisom nije drugačije određeno.
Tjedni odmor radnik
koristi nedjeljom, te u dan koji nedjelji prethodi, odnosno iza nje
slijedi.
Ako je neophodno da radnik radi na dan tjednog odmora, dan zamjenskog
tjednog odmora osigurati će mu se u idućem tjednu.
4. Godišnji odmor
Članak 33.
Radnik ima za svaku
kalendarsku godinu pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 24 radna
dana.
Prava na godišnji odmor radnik se ne može odreći niti mu se to pravo može
uskratiti.
Članak 34.
U dane godišnjeg odmora
ne uračunavaju se subote, nedjelje, blagdani i neradni dani utvrđeni zakonom i
dani privremene nesposobnosti za rad (bolovanje).
Članak 35.
Dužina godišnjeg odmora
utvrđuje se na način da se na 20 radnih dana, dodaju 4 dana odlukom poslodavca.
Članak 36
Radnik koji se prvi put
zaposli stječe pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada.
Ne smatra se prekidom
rada za stjecanje prava za godišnji odmor ukoliko se radnik zaposli u roku od 8
dana od prestanka prethodnog radnog odnosa.
Članak 37.
Radnik ima pravo na 1/12
godišnjeg odmora, određenog po kriterijima ovog Pravilnika, za svakih navršenih
mjesec dana rada u slučajevima:
- ako u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao
radni odnos zbog neispunjavanja šestomjesečnog roka čekanja nije stekao pravo
na godišnji odmor, - ako radni odnos prestaje prije završetka
šestomjesečnog roka čekanja, - ako radni odnos prestaje prije 1. srpnja.
Članak 38.
Vrijeme korištenja
godišnjeg odmora utvrđuje se planom korištenja godišnjeg odmora.
Plan korištenja godišnjeg
odmora utvrđuje Predsjednik Udruge.
Radnik o rasporedu i
trajanju godišnjeg odmora mora biti obaviješten najmanje 15 dana prije
korištenja pismenom obaviješću.
Članak 39.
Radnik ima pravo koristiti godišnji odmor u dva dijela i to prvi dio u
trajanju od najmanje dva tjedna neprekidno tijekom kalendarske godine, a drugi
dio do 30. lipnja iduće godine.
Članak 40.
Godišnji odmor, odnosno prvi dio godišnjeg odmora koji je prekinut ili
nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen zbog bolesti ili porodnog
dopusta, radnik ima pravo iskoristiti do 30. lipnja iduće godine, pod uvjetom
da je radio najmanje šest mjeseci u godini koja prethodi godini u kojoj se
vratio na rad.
5. Neplaćeni dopust
Članak 41.
Radniku se može na njegov
zahtjev odobriti neplaćeni dopust do 30 dana godišnje ukoliko to dopušta
priroda posla i potrebe Udruge naročito u slijedećim slučajevima:
- stručno obrazovanje za osobne potrebe,
- izgradnja ili adaptacija kuće ili stana,
- sudjelovanje na kulturno-umjetničkim,
sportskim i drugim priredbama, - liječenja na osobni trošak,
- njega člana uže obitelji.
Članak 42
Izuzetno, neplaćeni
dopust može se odobriti i u trajanju dužem od 30 dana godišnje. Za vrijeme
neplaćenog dopusta prava i obveze iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom miruju, ako zakonom nije drukčije određeno.
Odluku o odobrenju
neplaćenog dopusta donosi Predsjednik Udruge.
- ZAŠTITA RADNIKA KOJI SU PRIVREMENO ILI TRAJNO NESPOSOBNI
ZA RAD
Članak 43.
Dok je radnik koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od
profesionalne bolesti privremeno nesposoban za rad zbog liječenja ili oporavka,
Udruga mu ne može otkazati.
Zabrana iz stavka 1. ovog članka ne utječe na prestanak ugovora o radu
sklopljenog na određeno vrijeme.
Članak 44.
Radnik koji je privremeno bio nesposoban za rad zbog ozljede ili ozljede
na radu, bolesti ili profesionalne bolesti, a za kojega nakon liječenja,
odnosno opravka, ovlaštena osoba, odnosno tijelo utvrdi da je sposoban za rad,
ima se pravo vratiti na poslove na kojima je prethodno radio ili na druge
odgovarajuće poslove.
Članak 45.
Radnik je dužan što je
moguće prije obavijestiti Udruga o privremenoj nesposobnosti za rad, a
najkasnije u roku od tri dana dužan mu je dostaviti liječničku potvrdu o
privremenoj nesposobnosti za rad i njezinom očekivanom trajanju.
Ovlašteni liječnik dužan
je radniku izdati potvrdu iz stavka 1. ovog članka.
Ako zbog opravdanog
razloga radnik nije mogao ispuniti obvezu iz stavka 1. ovog članka, dužan je to
učiniti što je moguće prije, a najkasnije u toku tri dana od dana prestanka
razloga koji ga je u tome onemogućavao.
VI ZAŠTITA TRUDNICA, RODITELJA, POSVOJITELJA I
STARATELJA
Članak 46.
Udruga ne može odbiti
zaposliti ženu niti joj otkazati ugovor o radu zbog njezinu trudnoće, niti joj
smije ponuditi sklapanje izmijenjenog ugovora o radu osim na njezin zahtjev.
Udruga ne smije tražiti
bilo kakve podatke o ženinoj trudnoći, niti smije uputiti drugu osobu da traži
takve podatke, osim ako radnica osobno zahtjeva određeno pravo predviđeno
zakonom ili drugim propisom radi njezine zaštite.
Članak 47.
Ako je za stjecanje
određenih prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom važno prethodno
trajanje radnog odnosa, razdoblja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog
dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada u skraćenom radnom vremenu
zbog pojačane njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete te
dopusta ili rada u skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim
smetnjama u razvoju smatrati će se radom u punom radnom vremenu.
Trudnici i radniku koji
se koristi nekim od prava iz prethodnog stavka Udruga ne može otkazati ugovor o
radu u roku od 15 dana od prestanka trudnoće ili prestanka korištenja navedenih
prava.
Radnik koji je koristio
neko od prava iz ovog članka ima pravo povratka na poslove na kojima je radio
prije korištenja svoga prava, ako je prestala potreba za obavljanjem tih
poslova te na dodatno stručno osposobljavanje, ako je došlo u promjene u
tehnici ili načinu rada, Udruga mu je dužno ponuditi sklapanje ugovora o radu
za obavljanje drugih odgovarajućih poslova čiji uvjeti rada ne smiju biti
nepovoljniji od uvjeta rada koje je obavljao prije korištenja toga prava.
VII PRAVA I OBVEZE IZ RADNOG ODNOSA
1. Obveze Udruge
Članak 48.
Udruga je obvezno radniku u radnom odnosu dati posao, te mu za obavljeni
rad isplatiti plaću i osigurati druga prava koja radniku pripadaju temeljem
zakona, Pravilnika o radu i ugovora o radu.
2. Obveze radnika
Članak 49.
Radnik na radu, i u svezi
s radom, ima naročito slijedeće radne obveze:
- Da uredno i blagovremeno izvršava sve radne
zadatke i poslove utvrđene za radno mjesto na kojem je zasnovao radni odnos i
druge povjerene mu poslove i ostvaruje predviđene rezultate rada. - Da izvršava naloge Udruge.
- Da uredno i na vrijeme dolazi na posao, da
radi u propisano vrijeme i da ne napušta radno mjesto bez odobrenja. - Da u slučaju nepredviđenog izostanka s rada
odmah obavijesti Udrugu i da poslije
povratka na rad opravda svoj izostanak. - Da se na radu pristojno ponaša.
- Da surađuje s drugim radnicima, da im prenosi
svoje znanje i iskustvo, a naročito mladim radnicima.
- Da čuva imovinu Udruge, da poduzima mjere za
njenu zaštitu, a nedostatke i kvarove na alatu i drugim uređajima za rad
otkloni odnosno da o tome obavijesti odgovornog radnika. - Da se pridržava mjera protupožarne zaštite.
- Da racionalno koristi sredstva za rad,
sprečava rasipanje, zloupotrebu i pojave koristoljublja na štetu Udruge. - Da štiti i unapređuje ugled Udruge.
- Da čuva podatke koji predstavljaju poslovnu
tajnu i da ih neovlašteno ne saopćava. - Da se dostojno ponaša prema poslovnim
partnerima. - Da poštuje pravila Udruge.
Radnik je dužan u svom radu pridržavati se navedenih radnih obveza kao i
radnih obveza koje proisteknu iz zakona i drugih propisa poslodavca.
3.Stručno osposobljavanje i usavršavanje
Članak 50.
Radnici su obvezni za
vrijeme trajanja zaposlenja stručno se usavršavati za obavljanje poslova
odgovarajuće struke.
U skladu s mogućnostima i
potrebama Udruge, radnici se mogu stručno usavršavati za rad putem tečajeva, seminara
i drugih odgovarajučih oblika usavršavanja.
Za provedbu stručnog usavršavanja
odgovorna je Udruga.
VIII NAKNADA ŠTETE
Članak 51.
Radnik koji na radu ili u svezi sa radom namjerno ili zbog krajnje
nepažnje uzrokuje štetu Udruzi dužan je štetu nadoknaditi.
Štetom se smatra svako umanjenje vrijednosti imovine Udruge, umanjenje dobiti
kao i šteta koju je Udruga naknadilo trećoj osobi, a koju je radnik
prouzrokovao na radu i u svezi sa radom.
Članak 52.
Radnik je dužan platiti štetu u paušalnom iznosu do 1000,00 (tisuću)
kuna, ukoliko je šteta nastala kao posljedica radnikovog nepravovremenog
dolaska na posao, napuštanja radnog mjesta u vrijeme radnog vremena ili
prijevremenog odlaska s posla, oštećenja imovine Udruge, te ukoliko je šteta
nastala neprimjerenim ponašanjem radnika i izazvala poremećaj u poslovanju Udruge.
U slučaju da je nastala šteta u iznosu većem od naprijed utvrđenog, Udruga
će potraživati naknadu u visini stvarne štete.
Za obustavu iznosa po osnovu naknade štete s plaće potrebna je prethodna
suglasnost radnika.
Članak 53.
Radnik koji na radu ili u svezi s radom, namjerno ili zbog krajnje
nepažnje uzrokuje štetu trećoj osobi, a štetu je naknadil Udruga, dužan je Udruzi
nadoknaditi iznos naknade isplaćenoj trećoj osobi osim, ukoliko je šteta
nastala kumulativnim radnjama više radnika Udruge.
Svaki radnik dužan je odmah nakon nastanka štete koju je prouzrokovao,
istu prijaviti Predsjedniku Udruge.
IX PRESTANAK UGOVORA O RADU
1. Načini prestanka Ugovora o radu
Članak 54.
Ugovor o radu prestaje:
- smrću radnika,
- istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o
radu na određeno vrijeme, - kada radnik navrši 65 godina života i 15
godina staža osiguranja, - dostavom pravomoćnog rješenja o mirovini zbog
opće nesposobnosti za rad, - sporazumom radnika i poslodavca,
- otkazom,
- odlukom nadležnog suda.
2. Sporazum o prestanku Ugovora o radu
Članak 55.
Ponudu za sklapanje
sporazuma o prestanku ugovora o radu može dati radnik i Udruga.
Sporazum o prestanku
Ugovora o radu zaključuje se u pisanom obliku i sadrži osobiti:
- podatke o strankama i njihovom prebivalištu,
odnosno sjedištu, - datum prestanka Ugovora o radu.
Sporazum o prestanku
Ugovora o radu potpisuju radnik i Predsjednik Udruge.
3. Otkaz ugovora o radu
Članak 56.
Ugovor o radu mogu otkazati Udruga i radnik.
3.1. Redoviti otkaz Udruge
Članak 57.
Udruga može otkazati
Ugovor o radu uz ugovoreni otkazni rok ako za to ima opravdani razlog, u
slučaju:
- ako prestane potreba za obavljanje određenog
posla zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga (poslovno
uvjetovani otkaz), - ako radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati
svoje obveze iz radnog odnosa zbog određenih trajnih osobina ili sposobnosti
(osobno uvjetovani otkaz), ili - ako radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz
uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika).
Članak 58.
Poslovno i osobno uvjetovani otkaz dopušten je ako Udruga ne može
zaposliti radnika na nekim drugim poslovima ili ako Udruga ne može obrazovati
ili osposobiti radnika za rad na nekim drugim poslovima.
Pri odlučivanju o poslovno i osobno uvjetovanom otkazu, Udruga mora voditi
računa o trajanju radnog odnosa, starosti i obvezama uzdržavanja koje terete
radnika.
Članak 59.
Prije redovitog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem, Udruga je dužno
radnika pismeno upozoriti na obveze iz radnog odnosa i ukazati mu na mogućnost
otkaza, za slučaj nastavka kršenja tih obveza.
Prije redovitog
otkazivanja uvjetovanog ponašanjem ili radom radnika, Udruga je dužno omogućiti
radniku da iznese svoju obranu pismeno ili usmeno na zapisnik, osim ako postoje
okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od Udruge da to učini.
3.2. Redoviti otkaz radnika
Članak 60.
Radnik može otkazati Ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok
ne navodeći za to razlog.
3.3. Izvanredni otkazi
Članak 61.
Udruga i radnik imaju mogućnost otkazati Ugovor o radu sklopljen na
neodređeno vrijeme ili određeno vrijeme, bez obveze poštivanja propisanog ili
ugovorenog
otkaznog roka (izvanredni otkaz), ako zbog osobito teške povrede obveze
iz radnog odnosa ili zbog neke druge osobito važne činjenice, uz uvažavanje
svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak rada nije moguć.
Članak 62.
Ugovor o radu može se izvanredno otkazati samo u roku petnaest dana od
dana saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji.
Članak 63.
Prije izvanrednog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem ili radom radnika, Udruga
je dužno omogućiti radniku da iznese svoju obranu pismeno ili usmeno na
zapisnik kod poslodavca, osim ako postoje okolnosti, zbog kojih nije opravdano
očekivati od Udruge da to učini.
Članak 64.
Kao osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa za slučaj izvanrednog
otkaza smarat će se naročito:
- neprimjereno obavljanje ili zapostavljanje
dužnosti radnika iz ugovora o radu, - kršenje radnih pravila vezano uz sigurnost i
zaštitu na radu, - neizvršavanje naredbe ovlaštene osobe,
- opetovano kašnjenje na posao bez opravdanog
razloga, - opetovano remećenje reda i mira na radnom
mjestu, - dolaženje na posao u pijanom stanju ili
utjecajem droga, - uzimanje alkohola ili droge na radnom mjestu,
- krađa,
- prevara,
- odavanje tajni o poslovanju Udruge,
- obavljanje konkurentske djelatnosti,
- uzrokovanje materijalne štete na imovini Udruge,
- neopravdano izostajanje s posla.
U stavku 1. ovog članka opravdani razlozi za otkaz ugovora o radu
navedeni su primjera radi, te i svako drugo nedopušteno ponašanje radnika ili
kršenje radne discipline mogu biti razlogom za otkaz ugovora o radu.
3.4. Redoviti otkaz Ugovora o radu na određeno
vrijeme
Članak 65 .
Ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme može se redovito otkazati
samo ako je takva mogućnost otkazivanja predviđena ugovorom.
3.5. Oblik, obrazloženje i dostava otkaza, te
tijek otkaznog roka
Članak 66.
Otkaz mora imati pisani
oblik.
Udruga mora u pisanom
obliku obrazložiti otkaz.
Otkaz se mora dostaviti
osobi kojoj se otkazuje.
Otkazni rok počinje teći
od dana dostave otkaza.
Otkazni rok ne teče za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnog i
roditeljskog dopusta, dopusta za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju,
korištenja prava na rad u skraćenom radnom vremenu roditelja, odnosno
posvojitelja, korištenja posvojiteljskog dopusta, privremene nesposobnosti za
rad, godišnjeg odmora, plaćenog dopusta, vojne službe, te u drugim slučajevima
opravdane nenazočnosti radnika na radu, određenim Zakonom.
4. Otkazni rok
Članak 67.
Radnik i Udruga mogu
otkazati ugovor o radu uz otkazne rokove utvrđene zakonom. Udruga nema obvezu
poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznog roka kada ugovor
o radu izvanredno
otkazuje.
Kada ugovor o radu prestaje na zahtjev radnika Udruga može na zahtjev
zaposlenika, smanjiti trajanje otkaznog roka.
Članak 68.
Ako radnik, na zahtjev Udruge, prestane raditi prije isteka propisanog
ili ugovorenog otkaznog roka, Udruga mu je dužno isplatiti naknadu plaće i
priznati sva ostala prava, kao da je radio do isteka otkaznog roka.
X PLAĆE
Članak 69.
Plaća radnika sastoji se
od osnovne plaće, stimulativnog dijela plaće i dodataka na
plaću.
1. Osnovna plaća
Članak 70
Osnovica za izračun
mjesečne osnovne plaće je novčana svota propisana u bruto iznosu.
XI NAKNADE PLAĆE
Članak 71.
Za razdoblje kada radnik iz opravdanih razloga određenih zakonom, drugim
propisom ne radi, ima pravo na naknadu plaće.
Članak 72.
Radnik ima pravo na naknadu plaće u visini pripadajuće osnovne plaće (bez
dodatka za prekovremeni rad, rad na blagdan i bez stimulacije), za vrijeme
traženja novog zaposlenja izvan Društva u otkaznom roku.
Članak 73.
Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora, plaćenog dopusta, dana blagdana i
neradnih dana radnik ima pravo na naknadu plaće u visini njegove pripadajuće
osnovne plaće za taj mjesec.
Članak 74.
Ako je radnik odsutan iz službe odnosno s rada zbog bolovanja do 42 dana,
pripada mu naknada u visini plaće od 90% od pripadajuće osnovne plaće za taj
mjesec.
Naknadu u 100% iznosu pripadajuće osnovne plaće za taj mjesec radnik ima
pravo kad je na bolovanju zbog profesionalne bolesti ili pretrpljene ozljede na
radu.
XII ISPLATA PLAĆA I NAKNADA
Članak 75.
Plaća se isplaćuje svakog mjeseca za prethodni mjesec i to najkasnije
peti radni dan tekućeg mjeseca. Naknada plaće radniku
isplaćuje se zajedno sa plaćom.
Članak 76.
Radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla u visini
troškova prijevoza sredstvima javnog prometa.
XV OSTVARIVANJE PRAVA I OBVEZA IZ RADNOG
ODNOSA
Članak 77.
O pravima i obvezama radnika odlučuje Predsjedništvo Udruge.
Članak 78.
Sve odluke o pravu i obvezi radnika neposredno se uručuju radniku na
njegovu mjestu rada, uz dostavnicu sa datumom uručenja, koju potpisuje radnik.
Ako radnik odbije primiti napisanu odluku iz prethodnog stavka, osoba
koja je dostavlja o tome će načiniti zabilješku s naznakom datuma pokušaja
dostave. Ako radnik ne radi, odnosno ne
dolazi na rad, napisana odluka iz stavka 1. ovog članka dostavit će mu se
preporučenim pismom sa povratnicom na njegovu posljednju poznatu adresu.
Ako radnik ili odrasli član njegove obitelji odbije primiti preporučeno
pismo, smatrat će se da mu je odluka dostavljena onog dana kad je odbio primiti
preporučeno pismo.
U Osijeku, 10.05.2019.
Predsjednik Udruge
